Ovi uvjeti nisu jednaki za sve djelatnosti s kemikalijama, vrste opasnosti koje kemikalije posjeduju i količine kemikalija s kojima radite. Zbog toga će biti dani opći uvjeti za pojedinačne slučajeve, koliko ih je moguće razdvojiti. Najvažnije je da prostori budu tako uređeni da se onemoguće interakcije kemikalija s kojima se radi, spriječe nesreće i smanji ugrožavanje zdravlja ljudi ili okoliša, postave sredstva i uređaji za obuzdavanje nesreća i uklanjanje njihovih posljedica, itd. Datalji su dani u odgovarajućem pravilniku o posebnim uvjetima za rad s opasnim kemikalijama (NN …, dati link) Što naprijed rečeno znači u praksi?
OPĆI UVJETI
Objekti i prostorije s opasnim kemikalijama poput vrlo otrovnih, otrovnih, eksplozivnih, lako ili vrlo lako zapaljivih moraju biti osigurani od pristupa neovlaštenim osobama. Stupanj zaštite ovisi o količinama tih kemikalija, njihovim opasnim svojstvima te o njihovom agregatnom stanju. Pogledati o tome više prema djelatnostima.
U slučaju kemikalija sa svojstvom nagrizajuće, štetno, nadražujuće ili štetno za okoliš uvjeti su u pravilu blaži nego u prethodnoj točki. Međutim, oni ovise također o vrsti djelatnosti, opasnostima i količinama kemikalija s kojima radite. Pogledati o tome više prema djelatnostima.
Objekti i prostorije moraju biti izgrađeni od čvrstog materijala, koji ne reagira s kemikalijama koje skladištite, prodajete ili koristite. To znači da se npr. ne smije raditi s oksidativnim kemikalijama u prostorijama izgrađenim od zapaljivih materijala poput drveta ili da npr. police za držanje takvih kemikalija ne smiju biti izrađene od zapaljivog materijala.
U pravilu podovi i zidovi moraju biti barem obloženi inertnim materijalima poput keramike ili premazani sredstvima koja će spriječiti reakciju podloge (npr. od betona ili čak asfalta) s kemikalijama poput kiselina, lužina, oksidansa ili organskih otapala.
Kod rada sa zapaljivim kemikalijama mora se imati izvedbu električnih instalacija u sigurnosnoj izvedbi (SI). U takvim slučajevima moraju postojati sredstva za brzo i učinkovito gašenje požara, pa ma o kojoj se djelatnosti radilo i ma o kojim količinama kemikalija se radilo.
Prostorije moraju biti izgrađene tako da uslijed izlijevanja ili rasipanja kemikalija one neće dospjeti u okoliš ili kanalizaciju. To znači da moraju postojati prihvatni bazeni (taknvane) ili se mora postavljanjem pragova na vratima zadržati kemikaliju u prostoru gdje se s njom radi ili ju se skladišti. Problem s malim količinama kemikalija može se riješiti tako da ih se drži u tacama ili kadama od inertnog materijala (npr. laboratorijske kemikalije ili perkloretilen u kemijskim čistionama).
Ne smije se držati jedno pokraj drugoga ili jedno iznad drugoga inkopatibilne kemikalije (npr. lužine i kiseline, oksidanse i zapaljive kemikalije, itd.). Takve kemikalije moraju biti prostorno odvojene ili čak moraju postojati fizičke prepreke da se uslijed istovremenog izlijevanja ili rasipanja ne bi omogućilo kemijsku reakciju među kemikalijama. Neke kemikalije moraju se držati u posebnim prostorima poput npr. vrlo otrovnih, eksplozivnih, vrlo oksidativnih poput peroksida, ukapljenih opasnih plinova, itd.
POSEBNI UVJETI
Kad se radi o jako opasnim kemikalijama, posebno onima koje djeluju u obliku plina (npr. klor ili amonijak) potrebno je postaviti protuprovalni alarm. Ulazna vrata trebala bi se automatski zatvarati. Danas se sve češće traži u ugradnja video nadzora uz stalni prijenos slike do osoba nadležnih za sigurnosnu zaštitu.
Kod posebno opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina potrebno je postaviti detektore za opasnu kemikaliju vezanu na alarmne uređaje, a ovisno o vrsti kemikalije i njezinim količinama traži se postavljanje uređaja za neutralizaciju (neutralizaotri) ili obaranje para opasne kemikalije (npr. vodenom zavjesom) kod njezina akcidentalnog oslobađanja. Naravno da obveza postavljanja ovakvih uređaja dolazi u obzir tek kod količina kemikalija koje predstavljaju problem za ljude ili okoliš izvan objekta. Pogledati o tome u posebnom prilogu o izradi interventnih planova (naputak Grada Zagreba), a posebno treba obratiti pozornost na tablicu kemikalija prema njihovim količinama.
Kod posebno opasnih kemikalija za ljudsko zdravlje koje mogu djelovati u obliku plina ili para mora biti izrađen interventni plan za slučaj nesreće te ga treba ovjeriti u HZT. I za druge opasne kemikalije bez obzira na agregatno stanje mora se izraditi interventni plan prema propisima iz područja zaštite okoliša. Vidjeti prilog iz prethodne točke, jer s takvim dokumentima je posve suglasan i HZT. Uostalom, vrlo je aktivno sudjelovao u izradi naputaka.
Kod posla s kemikalijama koje imaju posebna opasna svojstva poput npr. eksplozivnosti obvezno treba zadovoljiti posebne uvjete utvrđene drugim propisima iz nadležnosti MUP-a.
To je približno ono općenito gledajući najvažnije, ali se ipak uvjeti razlikuju obzirom na to koju djelatnost se obavlja i s kojim opasnim kemikalijama se radi. Detalje o posebnim uvjetima može se naći u tekstu koji slijedi. Izbornik je dolje.
1. Proizvodnja
2. Uvoz
3. Izvoz
4. Veleprodaja
5. Maloprodaja
6. Korištenje
PROIZVODNJA
Proizvodnja obuhvaća sve moguće poslove s kemikalijama u kojima ih se priprema za stavljanje u promet. To dakle obuhvaća poslove poput kemijske sinteze, miješanja različitih kemikalija u novi proizvod, pretakanje iz većeg spremnika u manje, itd. Naravno da prostorije za rad nisu jednake kod svih poslova i ovise o brojnim činiteljima poput opasnosti kemikalija i njihovih količina s kojima se radi, svojstvima i količinama nusprodukata u obavljanju posla te svojstvima i količinama konačnih produkata rada. Opći i posebni uvjeti naprijed rečeni moraju uvijek biti zadovoljeni, ali uvijek postoje određene specifičnosti, koje valja uzeti u obzir pri planiranju i izgradnji objekata ili prostorija. U svakoj proizvodnji treba imati posebne prostore za smještaj sirovina, obavljanje radnog postupka, skladištenje gotovih proizvoda, za odmor radnika i dekontaminaciju, za držanje vraćene onečišćene ambalaže i drugo (npr. ispitni laboratorij). Ne moraju to nužno biti odvojene prostorije nego prostori, kao npr. u nekakvoj proizvodnji čamaca iz poliesterskih smola, gdje su sirovine tek štetne kemikalije, a krajnji je proizvod potpuno inertan, pa se može sve poslove obavljati u jednoj velikoj prostoriji s odvojenim prostorima. Sve ovisi o tome s kakvim kemikalijama se radi, u kojim količinama ih se koristi i koliko su one opasne i međusobno inkopatibilne. Praktički je nemoguće dati ista pravila za sve proizvođače i postupa se prema logici zdrave pameti ili prema naprijed rečenim posebnim uvjetima. Koristi li se npr. kalijev cijanid u malom galvanizacijskom procesu naravno da mora imati posebno odvojeno skladište, ali ono može biti u obliku zaključanog metalnog ormara u okviru zajedničke prostorije za galvanizaciju. Međutim, kad se netko bavi kemijskom sintezom uz korištenje opasnih kemikalija u količinama od 1.000 t godišnje proizvodeći nekakav više ili manje opasni proizvod logično je da ima dobro nadzirano skladište sirovina, poseban prostor za proizvodnju, skladište gotovog proizvoda i druge zakonom predviđene prostore. U svim slučajevima proizvodnje mora postojati odvojeni prostor ili prostorije za odmor radnika, dekontaminaciju i pružanje prve pomoći te druge prostore ili prostorije, ali raspored će ovisiti o vrstama opasnosti i količinama kemikalija. Poseban problem je laboratorij za kontrolu gotovog proizvoda. Ne smije se davati na tržište neprovjereni proizvod i mora postojati nekakav laboratorijski nadzor. On može biti vlastiti ili pak treba napraviti ugovor s drugom tvrtkom, koja ima laboratorijske metode za kontrolu gotovog proizvoda. Laboratorijski prostor ne mora čak biti odvojen od proizvodnje (npr. kod proizvodnje akumulatorske kiseline iz koncentrirane sumporne dovoljan vam je jedan stolić na kojem aerometrom ispitujete gustoću proizvoda), ali sve će ovisiti o naprijed opisanim detaljima.
UVOZ
Onaj tko se bavi uvozom radi stavljanja proizvoda u promet na hrvatskom tržištu mora imati skladišni prostor uređen prema općim ili posebnim uvjetima ovisno o vrsti kemikalija i njihovim količinama. Zapravo se isto odnosi na skladište uvoznika koji koristi kemikalije u proizvodnji. Jedina iznimka su čisti posrednici, koji za nekog drugog obavljaju uvoz i nikad ne vide kemikaliju. Oni ne moraju imati skladište, jer se roba preko granice odvozi izravno naručitelju, kojemu se ne isplati baviti se uvozom (npr. mali bazen za kupanje kojemu je potreban klor za dezinfekciju vode). Posebno je pitanje koliko veliko mora biti skladište uvoznika. To ovisio tome kolike količine kemikalija drži u skladištu i kakve su njihove opasnosti. Skladište mora biti dovoljno veliko da primi na siguran način maksimalne količine kemikalija iz jednog prosječnog uvoza. Ako je to npr. 50 kg aditiva za motorna ulja onda se skladištenje može obaviti u metalnom ormaru s ključem, ali za uvoz 500 tona sumporne kiseline mora imati dovoljne kapacitete u npr. samostojećim vanjskim spremnicima. U takvom slučaju samostojeći spremnik mora zadovoljavati posebne uvjete. On npr. mora imati nadstrešnicu za odvodnju oborinskih voda ili se mora osigurati odvodnja takvih voda iz tankvane izgrađene oko spremnika. U svakom slučaju svako skladište mora zadovoljiti opće i posebne uvjete navedene u tekstu naprijed.
IZVOZ
Obično je vezan uz proizvodnju iako nisu isključne druge mogućnosti poput preprodaje. U svakom slučaju, moraju biti zadovoljeni svi opći i posebni uvjeti skladištenja navedeni naprijed za prostore u kojima se drže kemikalije u proizvodnji ili kod izvoza.
VELEPRODAJA
Veleprodaja je nezamisliva bez skladišta u kojem se drže kemikalije prije stavljanja u promet. Skladište mora biti izgrađeno prema naprijed navedenim općim i posebnim uvjetima za rad s kemikalijama te onome što je rečeno kod uvoza. Nije svejedno bavi li se netko preprodajom ukapljenog sumporovog dioksida za prehrambenu industriju, bojama i lakovima ili laboratorijskim kemikalijama. Tako će npr. kod laboratorijskih kemikalija možda biti dovoljni metalni ormari pod ključem s nekakvim ventilatorom za odvodnju para lako zapaljivih kemikalija, a u slučaju veleprometa klora mora se izraditi skladište prema najstrožim posebnim i općim uvjetima za opasne plinovite kemikalije. Tada će biti nužno ograditi prostor oko objekta, postaviti protuprovalne alarme, detektore opasne kemikalije u zraku vezane uz neutralizator i alarmni sustav, itd. Možda će biti potrebno postaviti video nadzor nad ulazom u objekt ili u samom objektu, a sve će ovisiti ne samo o vrstama opasnosti nego i količinama opasne kemikalije u skladištu. Kao što se vidi, uvjeti će ovisiti o više činitelja i nije ih moguće unaprijed predvidjeti bez detaljne analize.
MALOPRODAJA
Kod nas nije dopuštena maloprodaja vrlo otrovnih kemikalija i svih kemikalija koje se nalaze na listi zabrana (NN …..). Treba proučiti dobro listu zabranjenih kemikalija prije nego što se stavi neki proizvod u maloprodaju ili treba pitati u HZT za savjet, jer onaj koji stavlja proizvode u maloprodaju odgovoran je za njih u cijelosti. Pretpostavlja se da ipak mora imati neko skladište, ali to nije uvjet ukoliko se dobivaa robu iz nekakvog središnjeg skladišta tvrtke i odatle šalje u dućane. U svakom slučaju mora se urediti prodajni prostor i barem mjesto za sanitarne potrebe svojih radnika (vidjeti posebne odredbe pravilnika o posebnim uvjetima – link). Mjesto za obavljanje sanitarnih potreba ujedno može biti mjesto za obavljanje dekontaminacije. Što je s prodajnim prostorom? Prema hrvatskim propisima opasne kemikalije moraju biti fizički odvojene od predmeta opće uporabe i posebno od namirnica. U manjim trgovinama se opasne kemikalije treba staviti u odvojene ormare i police pod ključem, a u velikim trgovinskim centrima one smiju biti složene na police u posebnim prostorima odvojenim od predmeta opće uporabe ili hrane najmanje 6 m. Također mjesta s opasnim kemikalijama moraju biti propisno označena znakovima opasnosti i oznakama upozorenja. (vidjeti posebne odredbe pravilnika o posebnim uvjetima – link). Ljudi se snalaze na različite načine. Tako je s benzinskim postajama dogovoreno da mogu za svoje opasne kemikalije (npr. antifriz ili štetna motorna ulja) izgraditi na otvorenom posebne metalne ormare pod ključem i s posebnim tanvanama (tacama) ispod jediničnih pakiranja za slučaj prolijevanja proizvoda. Na taj način su odvojili opasne kemikalije od hrane i pića, koji se danas prodaju na takvim mjestima. Rješenje će ovisiti od slučaja do slučaja, ali je ključno da se poštuju osnovi uvjeti dani ranije.
KORIŠTENJE
Kod korištenja opasnih kemikalija u pravnim ili fizičkim osobama mora se poštivati opće i posebne uvjete dane naprijed, ali se uzimaju u obzir specifičnosti posla, količine kemikalija i njihova opasna svojstva te okruženje u kojem se korištenje obavlja. Taj segment bavljenja s kemikalijama je i najteže pratiti, ali građani postaju nadzorni činitelj zbog mogućeg onečišćenja zraka u njihovu okružju ili onečišćenja okoliša. Bez obzira s kakvim kemikalijama netko radi i u kojim ih količinama ih koristiti moraju se poštivati opći i posebni uvjeti dani naprijed za radne prostore. Dakle, moraju se osigurati posebni prostori za skladištenje sirovina, obavljanje radnog procesa i druge prostore (npr. odmor radnika, dekontaminaciju, itd.). Ne treba se čuditi ako od tvrtke bude zahtijevana ugradnja uređaja za pročišćavanje zraka iz h radnih prostora, posebno je objekt sagrađen u naseljenom području. To je naprosto civilizacijski doseg, kojeg se mora poštivati unatoč tome što se netko bavi tek proizvodnjom polistirenskih čaša ili izradom dezodoransa za automobile. Treba računati na činjenicu da nova vremena donose nove propise, koji vode računa ne samo o zaštiti zdravlja pučanstva i okoliša nego i o kvaliteti života sugrađana. Neugodan miris stirena će uskoro možda biti dovoljan razlog za izmještanje proizvodnog pogona iz naseljenog područja ili za odluku o obveznoj ugradnji pročistača zraka, jer građani imaju pravo na čist zrak i prirodni okoliš u području gdje stanuju. Nije uvijek moguće izgraditi svoju radionicu izvan naseljenog područja, npr. kemijske čistionice nemaju nikakvog smisla u divljini, ali ne smiju narušavati kvalitetu života građanima iz susjedstva, npr. neugodnim mirisom svojih sirovina za rad. Tehnologija je napredovala i uvijek je pitanje koliko je novca na raspolaganju za ugradnju dobro poznatih uređaja za zaštitu zdravlja vlastitih radnika ili građana iz susjedstva. Tehnološki se sve može riješiti i tako se usred gusto naseljenog područja može raditi s izrazito smrdljivim kemikalijama, a da nitko od građana ne osjeti baš nikakve posljedice. Bolje razmišljati o tom problemu danas nego sutra kad nas stisnu teška pravila iz EZ direktiva.
